LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Prava i usluge za nezaposlene

Poslodavci traže iskustvo, ali što kad ono nije dovoljno da biste dobili posao?

Postoje tri vrste programa – prekvalifikacija, osposobljavanje i usavršavanje. Svim polaznicima pokriva se trošak obrazovanja, a oni koji se u evidenciji vode kao nezaposleni imaju pravo na financijsku pomoć, poručuju iz HZZ-a. Iskustvo Dine Brkanac koja sudjelovala u jednom od njih je i više nego pozitivno – danas ima stalni posao koji obožava!

Postoje tri vrste programa – prekvalifikacija, osposobljavanje i usavršavanje. Svim polaznicima pokriva se trošak obrazovanja, a oni koji se u evidenciji vode kao nezaposleni imaju pravo na financijsku pomoć, poručuju iz HZZ-a. Iskustvo Dine Brkanac koja sudjelovala u jednom od njih je i više nego pozitivno – danas ima stalni posao koji obožava!

 

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.


Oduvijek sam bila kreativna osoba i voljela sam praviti nešto ni iz čega, započinje svoju priču Dina Brkanac koja je već u srednjoj školi otkrila kako uživa u digitalnom i grafičkom dizajnu. Nakon što je završila opću gimnaziju u Hrvatskoj Kostajnici, upisala je fakultet, ali je godinu dana zbog privatnih razloga na kraju morala pauzirati. Nezaposlenost joj u tom trenutku nije predstavljala nikakav problem – posao nije ni tražila jer je bila uvjerena da će uskoro nastaviti visokoškolsko obrazovanje.  

– Posao mi tada jednostavno nije bio dio plana, a onda je tu došlo i dijete. Naravno, uvijek sam radila nešto preko sezone ili kao freelancer – prisjeća se Dina.

Na fakultet se nije vratila jer su želja i volja za nastavkom studija jednostavno nestale pa se kao freelancer odlučila posvetiti svojoj prvoj ljubavi – grafičkom i digitalnom dizajnu. Pridružila se raznim grupama na društvenim mrežama na kojima su se nudili honorarni poslovi, a s vremenom je svoj rad i talent odlučila ponuditi na platformama koje su tražile freelancere.

– Isplata nije bila velika, ali je bila dovoljna da se plate računi. Problem je bio u tome što je bilo teško zaposliti se jer nisam imala diplomu ili bilo kakvu kvalifikaciju, bez obzira na to što sam se svakodnevno bavila web-dizajnom – objašnjava.

Njezin portfolio koji se sastojao od uglavnom manjih projekata, kaže nam, nije mogao konkurirati u natječajima za posao u velikim kompanijama. Upravo se zbog toga odlučila za jedan od programa obrazovanja odraslih koje Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi u okviru Mjera aktivne politike zapošljavanja. Sudjelovala je u projektu AKO čiji je nositelj bio Područni ured u Sisku, a u potpunosti je financiran iz Europskog socijalnog fonda. Cilj projekta bio je podijeljen na dva dijela – motivirati 30 mladih nezaposlenih osoba na aktivaciju i ulazak u svijet rada, a zatim provesti obrazovanje u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Algebra.

– Projekt je trajao tri mjeseca i bio je stvarno odličan. Predavanja smo imali od ponedjeljka do petka po tri školska sata, a skripte smo dobili od Algebre – kaže Dina.

Nakon završetka obrazovanja neke su kompanije u Sisku nudile mentorstvo koje je bilo svojevrsni nastavak projekta pa je naša sugovornica na dva mjeseca otišla u jednu od njih koja se bavi web-dizajnom. Svaki radni dan radila je osam sati, ali nije imala problema s usklađivanjem privatnih i poslovnih obveza. 

Iz HZZ-a objašnjavaju kako obrazovanje odraslih uključuje programe osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije za zanimanja i pomoćna zanimanja za koja je utvrđeno da nedostaju na lokalnim tržištima. Uključene su sve osobe koje žele promijeniti zanimanje, koje su u službenoj evidenciji navedene kao nezaposlene, ali i one zaposlene osobe koje se nalaze u nesigurnim uvjetima rada. Ponuda programa razlikuje se ovisno o potrebama lokalnog tržišta jer je temeljni cilj HZZ-a uskladiti ponudu i potražnju određenih zanimanju na tržištu. Ako ste zainteresirani za neki od tih programa, popis za svoju županiju možete pronaći ovdje.

Program prekvalifikacije namijenjen je onima koji su stekli stručnu spremu za jedno zanimanje, ali se žele obrazovati za neko drugo zanimanje za koje je potrebna ista stručna sprema. Osposobljavanjem se pak dobiva teorijsko i praktično znanje koje je potrebno za obavljanje jednostavnijih poslova.

– Cilj ove mjere je polaznicima, najčešće nezaposlenim osobama, omogućiti stjecanje praktičnih znanja i vještina za rad u određenom zanimanju. Ovaj program služi i za osvježavanje vještina koje su se izgubile tijekom vremena – objašnjavaju iz HZZ-a te dodaju da se praktični dio osposobljavanja provodi kod poslodavca uz podršku mentora, a teorijski dio se može slušati u nekoj od ustanova za obrazovanje odraslih.

S druge strane, usavršavanje je program obrazovanja kojim polaznici sa završenom srednjom školom dopunjuju i proširuju svoje dosad stečeno znanje.

– Potpore za usavršavanje dodjeljuju se radnicima, zaposlenim osobama kojima prijeti gubitak radnih mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina kako bi se te vještine stekle i tako zadržalo radno mjesto – kažu u Zavodu.

Važno je znati da, za razliku od mjera koje su namijenjene nezaposlenim osobama, zahtjev za takav tip obrazovanja odraslih podnosi sam poslodavac preko službene stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Izvor: Pixabay
 

Pomoć savjetnika za zapošljavanje

 

Nezaposlene osobe koje su prijavljene u HZZ-u se na izbor obrazovnog programa odlučuju razgovorima sa svojim savjetnikom za zapošljavanje kako bi pronašli program koji ne samo da odgovara potrebama poslodavaca na tržištu nego i uzima u obzir želje i kompetencije pojedinca. Savjetnici za zapošljavanje korisnike redovito obavještavaju o otvorenim radnim mjestima koja bi im mogla odgovarati te općenito pomažu u snalaženju u novoj situaciji u kojoj se osoba nađe nakon gubitka posla ili završetka obrazovanja.

Koji su mi sve dokumenti potrebni? Kako funkcionira burza rada? Koje sve mogućnosti za zapošljavanje postoje? Kako napisati kvalitetan životopis? Sve su to pitanja oko kojih vam savjetnici mogu pomoći, a na službenim stranicama Zavoda za zapošljavanje navode da ih možete kontaktirati osobno, e-poštom, preko internetske stranice ili na društvenim mrežama. Jedna od njih pomogla je našoj sugovornici Dini Brkanac.

– Za program sam čula baš preko svoje savjetnice za zapošljavanje iz Zavoda – prisjeća se i objašnjava kako su za donošenje odluke o tome koji program odabrati najvažniju ulogu imali njezini interesi i prije stečene vještine. – Web-dizajn me oduvijek zanimao i znala sam da se time želim baviti u budućnosti.

Program kvalifikacije ostao joj je u lijepom sjećanju i zbog odličnih voditelja projekta i profesora koji su, kaže nam, imali volje i strpljenja da ih nauče svemu onom što će im u budućem zanimanju biti potrebno, a sretna je što je tijekom programa ujedno stekla prijateljstva koja traju i danas.

– Moje iskustvo je i više nego dobro – ne samo da sam se za vrijeme kvalifikacije usavršila u web-dizajnu, već mi je to i otvorilo put ka pravom poslu. – objašnjava Dina koja je danas u stalnom radnom odnosu. I, što je još važnije, svoj posao obožava!

HZZ plaća cijenu programa, putne troškove i novčanu naknadu 

 

Tvrtka Dedal komunikacije d.o.o. u listopadu prošle godine je za Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih provela istraživanje o prosječnim cijenama programa za obrazovanje odraslih. Zanimljivo je da su najviše cijene u Krapinsko-zagorskoj županiji i Gradu Zagrebu koji ujedno vodi i po broju ustanova koje provode te programe.

U glavnom je gradu, naime, prijavljena čak trećina svih programa za obrazovanje odraslih. Više od polovice svih programa (53,5 posto) su programi osposobljavanja, a prekvalifikacija čini nešto više od četvrtine programa. Istraživanje je tako pokazalo da cijene variraju od 500 do 32 000 kuna po polazniku, a prosječna cijena troškova po polazniku iznosi 5942,24 kune. Ipak, te vas brojke ne bi trebale brinuti jer se za sve troškove vašeg obrazovanja pobrinuo Hrvatski zavod za zapošljavanje.

– Svim polaznicima pokriva se trošak pohađanja obrazovnog programa, a oni koji se u evidenciji Zavoda vode kao nezaposleni, imaju pravo na novčanu pomoć, putne troškove i trošak osiguranja za dane provedene na obrazovanju –objašnjavaju iz HZZ-a.

Prema podacima s njihove službene stranice, radi se o iznosu od 85 kuna po danu sudjelovanja, ali iznos ukupne novčane pomoći ne smije biti veći od polovice minimalne plaće. Važno je spomenuti da se financiraju i troškovi liječničkog pregleda ako je polaznicima to uvjet za upis u neki program. Ono što HZZ ne financira jest završetak srednje škole.

Naša sugovornica potvrđuje da je i sama dobivala financijsku pomoć tijekom trajanja programa.

– Dobili bismo ju na mjesečnoj razini, a i putni troškovi su nam bili plaćeni. Naravno da se ne radi o zadovoljavajućem iznosu, ali je moglo ispasti i da ne dobijemo ništa – pozitivna je Dina koja ističe da je jako zahvalna na prilici koju je dobila u okviru programa obrazovanja.

Većina mladih ne koristi usluge HZZ-a 

 

Jedan je od najboljih načina za pronalazak posla prijavljivanje u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jer samo nezaposlena osoba koja aktivno traži posao može sudjelovati u njihovim brojnim aktivnostima te ostvariti pravo na novčanu pomoć za vrijeme trajanja nezaposlenosti. Prema izvješću iz travnja ove godine, nezaposlenih osoba koje imaju od 15 do 34 godine ima 148 744. Radi se o čak 37,1 posto svih nezaposlenih osoba.

Osim toga, važno je uzeti u obzir to da je njihov broj sigurno i veći jer nisu svi koji traže posao i prijavljeni na Zavod pa tako ni ne ulaze u tu službenu statistiku. Naime, prema istraživanju koje je proveo Studentski.hr, čak 88,8 posto svih ispitanika nisu korisnici prava i usluga za nezaposlene. Da se radi upravo o onim ispitanicima koji spadaju u dobnu skupinu koja čini 37 posto svih nezaposlenih, potvrđuje to što je najveći broj ljudi koji su ispunjavali ovaj upitnik imao 23, 25 ili 27 godina.

Od ukupno 1046 osoba, koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, samo je dvanaestero njih sudjelovalo u programima prekvalifikacije ili dokvalifikacije, a 18 ih je sudjelovalo u programima zapošljavanja koji se provode u okviru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Osim toga, gotovo 70 posto ispitanika nije sudjelovalo ni u kakvim tečajevima ili seminarima. Tek će buduća istraživanja u nekoj postpandemijskoj godini pokazati je li slaba zainteresiranost bila povezana s restriktivnim mjerama ili se radi o nedovoljnoj informiranosti o mogućnostima koje postoje te manjku svijesti o koristima od sudjelovanja u takvim aktivnostima.

Nažalost, odgovor na to pitanje može se naslutiti iz podataka koje je Europska komisija objavila u Pregledu obrazovanja i osposobljavanju za 2019. godinu za Hrvatsku. Podaci, naime, pokazuju da je prosjek ljudi koji sudjeluju u nekom od programa obrazovanja odraslih u Europskoj uniji 11 posto, a u Hrvatskoj svega 2,9 posto.

Članak je nastao u sklopu Novinarske akademije – aktivnosti dvogodišnjeg projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.   

 
Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: PIXABAY