Mladi Česi u Daruvaru na materinjem jeziku mogu završiti cijelo obrazovanje, a češka kultura im je svakodnevica

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Ako je vjerovati popisu stanovništva iz 2011. godine, a kao službenom statističkom prikazu stanovnika Hrvatske to je ono što i trebamo učiniti, u Lijepoj našoj trenutno žive 22 nacionalne manjine.

Prema Državnom zavodu za statistiku koji je u svojim Metodološkim objašnjenjima definirao narodnost, ona je opisana kao obilježje koje označuje pripadnost pojedinca narodu ili etničkoj skupini. Narodnost se tumači i kao osjećaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava etničko, jezično i kulturno srodstvo njezinih pripadnika, te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu prema drugim takvim zajednicama.

Prilikom izrade posljednjeg popisa stanovništva, ali i kod onog koji će se do kraja 2021. godine napraviti, sve se moralo uskladiti sa Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine. Prema njegovom članku 7. stavka 2, osoba se na pitanje o nacionalnoj pripadnost mogla slobodno izjasniti i popisivač je bio dužan upisati takav odgovor. Međutim, pojedinac je slobodno mogao i uskratiti odgovor na to pitanje nakon čega bi se jednostavno upisala sintagma ne izjašnjava se. Slična pravila vrijedila su i u bivšoj državi pa je tako primjerice Alka Vuica nekoliko puta u medijima izjavila kako je u prošlom stoljeću tijekom popisa stanovništva sebe deklarirala kao Indijanku zbog velike ljubavi koju je osjećala prema filmu i poglavici Winnetou.

Dakle, smatrati sebe Indijancem, Hrvatom ili bilo kojom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj je sasvim normalno, ali očuvanje svoje kulture i folklora mnogima ipak ima posebnu draž.

Snažna lokalna zajednica nacionalne manjine može se pronaći u okolici Daruvara gdje stanuje velik broj Čeha. Oni su tipično okupljeni u češkim besedama, udrugama koje imaju funkciju sličnu kao i brojna kulturno-umjetnička društva diljem Hrvatske. Zaštita kulture, jezika, nacionalnih specijaliteta i plesova njihova je specifičnost. U Slavoniju i Posavinu koje su tada bile bogate poljoprivredne destinacije iseljenici iz Češke počeli su stizati u 18. stoljeću, a neki od njih sreću su odlučili potražiti i u drugim dijelovima Lijepe naše.

Nije dugo trebalo da odluče slaviti svoju kulturu pa je već 1874. godine osnovana prva češka Beseda u Zagrebu, a dvadesetak istih dogodilo se i u Dubrovniku. Ovo je bio samo početak jer sada u Hrvatskoj djeluje 31 Beseda od čega čak 17 u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje i danas živi većina hrvatskih Čeha, a prate ju Zagreb i Rijeka.

Na već ranije spomenutom popisu stanovništva iz 2011. godine u grad Daruvar pokazao se kao grad s najvećim brojem pripadnika češke manjine u to vrijeme, a isti će se rezultat vjerojatno pokazati i na ovogodišnjem zbiru stanovnika Hrvatske. Tom prilikom, u Daruvaru je stanovalo 2485 Čeha što je činilo 21 posto od ukupno 11633 stanovnika koliko taj grad ima. Radi se, naime, o petini.

Najveći ukupni udio Čeha u svojoj statistici stanovnika već tradicionalno ima općina Bjelovarsko-bilogorske županije Končanica, nedaleko od Daruvara. U njoj je živjelo 1100 stanovnika pripadnika češke nacionalnosti od ukupno 2360 stanovnika pa je tako postotak pripadnika češke nacionalne manjine iznosio visokih 47 posto. Mnogi od njih, sasvim sigurno, pripadnici su neke od čeških beseda. Glavna organizacija koja sve manje besede ujedinjuje pod jednim krovom je Savez Čeha u Republici Hrvatskoj koji je nastao prije točno 100 godina 1921. godine.

Najpoznatija beseda, ali i ona koja okuplja najveći broj mladih svakako je Beseda Daruvar. Upravo je njihov rad s mladima nešto na što su najponosniji. Osnovana je 1907. godine pa tako sljedeće godine slave čak 115 godina djelovanja.

– Naši preci su, nakon osnivanja Besede, da bi očuvali našu tradiciju, identitet, osnovali i Češku osnovnu školu J. A. Komenskoga u 1922. godini, ali nisu stali na tome pa imamo i Češki dječji vrtić Ferde Mravenca otvoren pet godina kasnije. – prepričava nam Željka Zadro, predsjednica češke Besede Daruvar vidno ponosna na sve što njeni članovi rade kako bi ne samo zadržali kulturu i tradiciju, već je prenijeli i mlađim generacijama.

Na tom polju važno je istaknuti utjecaj na obrazovanje mladih jer se govoreći svoj materinji jezik u vrtiću i osnovnoj školi izlažu snažnoj inkluziji od strane zajednice. Možda je baš to razlog za uspjeh Besede Daruvar koji broji negdje između pet i šest stotina članova.

– Djeca i mladi su naša budućnost, njih je u Besedi više od trećine od ukupnog broja članova. – nadodaje gospođa Zadro.

Ističe i kako unutar Besede djeluje nekoliko grupa, a većina njih sastoji se od djece i mladih.

– Folklorni ansambl Holubička s glazbom i pjevačicama u pet dobnih skupina, od vrtićke do seniora, Kazališna skupina, Pjevački zbor, Knjižnica Frante Buriana, Likovno-dekoracijska skupina, sportska zumba, te su naš pridruženi član i Radio klub Jan Hus. – nabraja predsjednica daruvarske Besede.

Uz to, organiziraju i programe posvećene isključivo djeci i mladima. 

– Naša djeca i mladi su uključeni u rad Besede, i Saveza Čeha u RH već od vrtića. Oni su glavni nosioci naših aktivnosti. Aktivno sudjeluju u svim našim aktivnostima i programima. Neki naši programi, unutar Besede i Saveza Čeha u RH, posvećeni su isključivo predstavljanju djece ili mladih (Naše jaro – Smotra dječjeg folklora, Smotra dječjih kazališnih skupina, Vonička – Smotra folklora i sl). Također aktivno sudjelujemo u kulturnom životu Grada Daruvara. Osim svojim nastupima na folklornim i inim programima, članovi naše Besede inicijatori su Festivala Aliferous, članovi su Gradske limene glazbe, naše gradske klape te osim svoje manjine svuda predstavljaju i svoj Grad. – dodaje.

Ističe i kako mladi pripadnici češke nacionalne manjine u Daruvaru često koriste sve prilike koje im se pružaju.

– Naši predstavnici imaju mogućnost i prisustvovanja na raznim seminarima diljem Europe u sklopu organizacije YEN (Youth European Nationalities) i folklornim i glazbenim kampovima u Češkoj Republici. –napominje te dodaje kako su njihovi projekti gotovo uvijek vezani uz manifestacije čime se mlade automatski uči i organizaciji i odgovornosti.

Posebna im je čast organizirati najveću manjinsku manifestaciju Dožinky (Žetvene svečanosti) koje se održavaju svake druge godine. Na njima sudjeluje oko 1000 osoba, a većina su mladi ponosni što rade nešto dobro za svoju zajednicu.

Žetvene svečanosti trebale su se održati 2020. godine, ali su zbog pandemije otkazane.

– Ove godine smo skromno obilježili planirani datum (17. i 18. 7) kada su se trebale održati. Umjetnički je program emitiran uživo na Facebooku na stranicama Saveza Čeha u Hrvatskoj, a mi se nadamo da će se u budućnosti moći organizirati i uživo. – zaključuje Zadro.

Ipak, nije sve idealno. Iako daruvarska Beseda broji mlađe članove, to ne znači da se svi osjećaju dobrodošlo.

– Kao mala sam bila u besedi, baka i mama su mislile da je to lijepo, a meni je samo bilo naporno. Osim toga, morali smo plaćati i članstvo i samo smo plesali. Nisu mi aktivnosti bile dovoljno zanimljive da bih ostala. Iako vučem podrijetlo iz Češke, ne osjećam se Čehinjom i besmisleno bi mi bilo sudjelovati u tako nečemu kad nisam tu svim srcem. – prokomentirala nam je studentica Antonia.

Antonia češki jezik, kao ni većina članova njene obitelji, uopće ne koristi iako je u svojoj okolici mogla pohađati i vrtić i osnovnu i srednju školu gdje bi ga mogla naučiti.

– Moji prijatelji koji su podrijetlom Česi ga govore, oni i sudjeluju u radu beseda, ali to jednostavno kod mene nije slučaj. Ne osjećam se kao da tamo pripadam. – nastavlja te kroz smijeh govori kako joj je najdraži dio češke kulture – bramborak!

Riječ je o slasnoj pečenoj poslastici od krumpira koja je toliko poznata u češkoj gastronomiji da je u Gornjem Daruvaru dobila i svoje dane. U pripremi ovih popečaka natječe se deset ekipa, a stručni žiri nakon pomne degustacije bira pobjednika. Naravno, nije sve u natjecanju pa se na Danima bramborka organizira i vrtna zabava, a sve se odvija pored igrališta u Gornjem Daruvaru koji i sam ima svoju Besedu.

Nije to jedina manifestacija na koju su ponosni, govori nam Damir Malina, predsjednik besede Gornjeg Daruvara.

– Puno radimo na uključivanju mladih u naše programe i na suradnji s njima, želimo da inkluzija bude što jača. Posjećeno bude i naše ljetno kino, piknemo projektor i film se odvija na bijelom zidu kod našeg doma. Film uvijek bude na češkom, a mi onda stavimo i hrvatske titlove za posjetitelje. Bude jako zanimljivo. – nastavlja Malina.

Ipak, u svojoj besedi ne broji mnogo mladih.

– Trudimo se oko njih, ali nema ih mnogo u okolnim selima. Mi imamo nekih dvjestotinjak članova, ali su većinom starija populacija. Iako, kad smo dijelili darove nabrojali smo 65 mališana koji još ne idu u školu ili idu u onu osnovnu. Srednjoškolcima poklone ipak ne dajemo. – nastavlja Malina, ali dodaje kako postoje i Igre mladih koji budu jako posjećene. – Zapravo, sva tri događaja budu zanimljiva, posjeti nas dosta ljudi koji se onda dobro i zabave.

S vidnim ponosom u glasu je istaknuo kako intenzivno rade na zadržavanju mladih obitelji kojima se maksimalno trude olakšati život te da rad s mladima shvaćaju ozbiljno.

– Imamo svoj dom kojeg smo od Grada Daruvara dobili na korištenje i fino ga održavamo, a ove smo godine kupili i zemljište preko puta njega. Prodale su nam ga Daruvarske toplice i planiramo izgraditi polivalentno i multifunkcionalno dječje igralište kako bi zadržali mlade obitelji.   

Iz svega proizlazi da dobar primjer inkluzije različitosti u društvo možemo potražiti u Daruvaru i okolici gdje pripadnici češke nacionalne manjine žive bez pritiska, a njihovi mladi godinama odrastaju bok uz bok s ostalim stanovnicima. U sredini koja nasilje ili netrpeljivost ne pokazuje sve je lakše pa tako Česi na tom području ne samo da imaju brojne udruge već na češkom jeziku mogu proći i kroz cijeli obrazovni sustav s izuzetkom visokog obrazovanja koje ipak najčešće potraže u metropoli.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.